ROZDESTVO PRESVETE

BOGORODICE

- MALA GOSPOJINA

 

 

Sveta Djeva Marija rodi se od starih roditelja svojih Joakima i Ane. Otac joj bese iz plemena Davidova, a mater od roda Aronova. I tako ona bese po ocu roda carska, a po majci od roda arhijerejska, i time vec predobrazavase Onoga koji ce se iz nje roditi, kao Cara i Prvosvestenika. Njeni roditelji behu vec ostareli, a nemahu dece. I zato behu postidni pred ljudima i skruseni pred Bogom. I u skrusenosti svojoj moljahu se Bogu s placem da obraduje starost njihovu darovanjem jednog ceda, kao sto je nekad obradovao starca Avrama i staricu Saru darovavsi im sina Isaka. I Bog svemoguci i svevideci obradova ih radoscu, koja je prevazilazila daleko sva njihova ocekivanja i sve najlepse snove. Jer im darova ne samo cerku, nego i Bogomajku; ozari ih ne samo radoscu vremenom, nego i vecnom. Dade im Bog samo jednu cerku, koja im docnije rodi samo jednog unuka - ali kakvu cerku i kakvog unuka! Blagodatna Marija, blagoslovena medju zenama, hram Duha Svetoga, oltar Boga Zivoga, trapeza hleba nebesnog, kivot svetinje Bozje, drvo najsladjeg ploda, slava roda ljudskog, pohvala roda zenskog, istocnik devstva i cistote - to bese Bogom darovana cerka Joakima i Ane. Rodjena u Nazaretu, a posle tri godine odvedena u hram Jerusalimski, odakle se vratila opet u Nazaret, da uskoro cuje blagovest sv. arhangela Gavrila o rodjenju Sina Bozjeg, Spasitelja sveta, iz njenoga precistoga i devicanskoga tela.

 

 

 

 

 

 

 

U IME OCA I SINA

I SVETOGA DUHA

 

Danas je rodjendan Presvete Bogomajke, braco i sestre, rodjendan jedine istinske Radosti u ovome svetu. Danas Presveta Bogomajka, kako se kaze u crkvenim pesmama, "uvodi Gospoda Hrista u vaseljenu", vraca Boga medju rod ljudski, Boga Kojeg su izgnali sa zemlje gresi ljudski, strasti ljudske, zla ljudska. Njenim rodjenjem javlja se i pocinje nace spasenje.

Danasnja crkvena pesma, divni tropar, kazuje nam svu tajnu naseg spasenja i tajnu nase radosti. Rodjenje Presvete Bogomajke, veli se u troparu, "objavi radost vaseljeni", objavi radost celome svetu. Zasto? Zato sto je sa Njom, ustvari, dosao Gospod Hristos u ovaj svet. On je zbog Nje i kroz Nju postao covek i dao nam sve sto nam je On kao Bogocovek mogao dati: sve radosti Raja u zemlji i na zemlji, koja je postala pakao zbog ljudskih grehova. Presveta Bogomajka, radjajuci Gospoda Hrista, rodila je spasenje svetu. Rodivsi nam Boga, Ona je rodila Onoga Koji je skinuo prokletstvo greha sa roda ljudskog, prokletstvo smrti, prokletstvo pakla i vladavinu djavola. Jer kroz grehe ljudske djavo vlada u ovome svetu

Sve je od Nje, Presvete Bogomajke; sve sto je Gospod Hristos ucinio u ovome svetu, od Nje je. Ona Mu je dala covecansku prirodu, Ona Mu je dala dusu ljudsku, dala Mu srce ljudsko, dala Mu telo ljudsko, da bi sve to On spasao, da bi sve to ispunio Bogom, da bi sve to ocistio, osvetio, obozio i tako coveka, bice ljudsko ispunio najvecom radoscu, besmrtnom radoscu, sveradoscu. A to je podvig i delo Presvete Bogomajke. Sve je u Gospodu od Nje, sav Spas, sav Bogocovek, sve Jevandjelje Njegovo, sva Crkva Njegova, svi Svetitelji, svi hriscani, svi pravednici. Zbog svega toga Ona je najslavnija od svih ljudskih bica stvorenih u svim svetovima. Najmocnija, Najcistija, Najbezgresnija. Ona je iznad Heruvima i Serafima, cistija i svetija od njih.

Ona na nebu i na zemlji, neprekidno sluzi Svome Bozanskom Sinu. Njen zivot na zemlji je bio sluzenje Bogu, sluzenje Gospodu Hristu. Njen zivot na nebu takodje je neprekidno sluzenje Bogu, sluzenje Gospodu Hristu. Dakle, sav njen zivot i na nebu i na zemlji je neprekidno Bogosluzenje i zato je mi praznujemo toliko puta u godini, svakog dana i svakog casa bezbrojnim pesmama i stihirama na svakidasnjim bogosluzenjima. O koliko divna sreca i radost za sve nas, braco i sestre, sto i mi mozemo ucestvovati u tome. Da i mi mucamo te divne nebozemne molitve i neprekidno prizivamo Nju za Zastitnicu, za Molitvenicu svih nas, vascelog roda ljudskog. Svaki praznik je Njen. I danasnji praznik je Njen. Za nas je to izvor blagosti, izvor sile i u nas se uliva sada s neba bezbrojna i neiskazana Bozanska sila. Zastupnistvom i molitvama Presvete Bogomajke i mi postajemo mocni i silni, mocni da satremo svaki greh koji jurisa na nas ili nice u nama, u nasoj dusi, iz nase greholjubive prirode. Zato je svaki praznik Bogorodice izvor radosti za nas.

I mi imajuci pred sobom Bogomajku kao nasu Molitvenicu, kao nasu Posrednicu pred Bogom, kao nasu Zastitnicu svakodnevnu i svakonocnu postajemo mocni i silni, postajemo nepobedivi i besmrtni. Kada se prostremo u molitvi pred Presvetom Bogomajkom, kada se potpuno poverimo Njoj, kada svom dusom svojom idemo za Njom i sluzimo Njoj, mi tada postajemo svemocni i ne postoji moc tako mracna i strasna u ovome svetu koja bi mogla da naskodi nasoj dusi. Nema smrti koja nas moze oteti iz narucja Presvete Bogomajke. Nema djavola koji moze da se priblizi nama kada smo mi predani Presvetoj Bogorodici.

Slaveci danas Presvetu Bogomajku, Rodjenje Njeno, mi lecimo sebe od smrti, lecimo sebe od svega smrtnog, od greha i strasti, i tako vaskrsavamo iz smrti i pobedjujemo svaku smrt. Jer Presveta Bogomajka nas vodi svojim primerom iz vrline u vrlinu, iz vere u ljubav, iz ljubavi u milostivost, iz milostivosti u post, i u sve druge vrline, e da bismo i mi pobedili sve sto je smrtno u nama i sluzili Gospodu Hristu, Koji je radi nas postao covek, radi nas primio smrt na Sebe, da bi vaskrsao i dao nam pobedne sile nad svim onim sto nas odvaja od Boga, sto nas odvaja od Gospoda Hrista. Zato mi ne mozemo predati zivot svoj Gospodu Hristu bez Presvete Bogomajke. Samo sa Njom i sa svima Svetima mi mozemo uci u Carstvo Nebesko, uci u Raj, i naslediti sva blaga koja je Gospod Hristos, dosavsi na ovaj svet dao i darivao.

Neka nas Ona uvek zakriljuje i cuva od svakog greha, od svake strasti, od svake smrti, od svakog djavola. Neka nas uvek vodi sigurnim putem, putem molitve, putem posta, putem milosrdja, putem ljubavi jevandjelske, putem krotosti i smirenosti ka Sinu Svome, izvodeci nas iz ovoga sveta u svet Carstva Nebeskoga, da tamo sa Njom, daleko od Nje, ali uvek prisutni u Njoj, slavimo Cudesnog Sina Njenog Gospoda Hrista sa Njegovim bespocetnim Ocem i blagim i zivotvornim Duhom vavek. AMIN.

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 



 

 

 

 



 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


.