IGUMAN MANASTIRA LEPAVINA PONOVO U FRANKFURTU

PRED BOGORODICU SMERNO I SKRUSENO

 

- Ako ste u crkvi ili manastiru i jos zbog nevolje ili kakve bolesti trazite molitveno

zastupnistvo nase Bogorodice Lepavinske, prirodno je da dolazite skruseno,

u molitvi, bez sminke i primereno odeveni - porucuje otac Gavrilo

 

- Od kada su "Vesti" pre tri godine objavile feljton o cudima Presvete Bogorodice Lepavinske (knjiga se moze kupiti putem knjizare "Vesti"), pa do danasnjih dana, nas manastir je u pravom smislu postao mesto hodocasca, gde bolesni i nevoljnici traze spas u molitvama pred cudotvornom ikonom. Mnogi koji su tako pronasli lek za svoje fizicke i duhovne boli zahvalni su vam kao i nase neveliko bratstvo - kaze otac Gavrilo, duhovnik i staresina manastira Lepavina, koji je vec tradicionalno u dane crkvene slave , Svetog Luke , Gost parohije u Frankfurtu na Majni Veceras u 18 casova u ovoj crkvi na Betoven trgu on ce zajedno sa vernicima moliti pred ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske.

Zadovoljan sto je u manastir Lepavinu dolaze poklonici, ne samo pravoslavni vec razlicitih nacionalnosti i konfesija, do kojih su stigla svedocenja o cudesnim iscelenjima, pa svakodnevno dolaze, a u najvecem broju tokom vikenda, otac Gavrilo zapaza da mnogi stizu nepripremljeni i nedovoljno obavesteni o zivotu u manastiru i pravilima ponasanja u njemu.

- Redovno se dogadja, a cesce kod hodocasnika iz evropske dijaspore, da su zene odevene u pantalone, devojke u kratkim majicama, golih trbuha i slicno. Ako ste u crkvi ili manastiru i jos zbog nevolje ili kakve bolesti trazite molitveno zastupnistvo nase Bogorodice Lepavinske, prirodno je da dolazite skruseno, u molitvi, bez sminke i primerno odeveni. Kao sto u pozoriste necete otici u kupacem kostimu, a na plazu u vecernjoj haljini, tako i odlazak u crkvu podrazumeva adekvatno odevanje i ponasanje. Pravoslavna hriscanka, bar kada je u hramu, treba da se ugleda na nasu Bogorodicu, kako je ona odevena: sa maramom (tj. pokrovom, nap. red.) na glavi i u dugoj haljini. Nase vernice treba da misle o tome da su u istoj toj Bozjoj kuci sa njima i monasi i drugi muskarci koji su dosli zbog molitve , a u dusi ce , umesto duhovne hrane, poneti sablazan - porucuje iguman lepavinski i napominje da je neprikladno odevanje toliko uzelo maha, pa je u vise navrata, mada zna da su do Lepavine prevalili dug put, odbio da cita molitvu.

Neke su se zato vracale do Koprivnice da kupe suknje i onda stanu pred ikonu.

Radi duhovne izgradnje i pouke otac Gavrilo upucuje vernike na lokalne parohe, ali i na bogatu literaturu koja se moze naci u skoro svim nasim crkvama u dijaspori. Toj svrsi namenjen je i mnogima vec dobro poznat casopis "Put, Istina i Zivot", koji dvomesecno priprema lepavinsko bratstvo, kao i audio i video kaseta o manastiru Lepavina, cijom kupovinom se ujedno daje i prilog za popravku manastirske crkve.

Kako do manastira

Telefon manastira Lepavina svakodnevno je okupiran pozivima nasih ljudi, najvise iz evropske dijaspore, koji se raspituju kako stici do manastira. Posto su manastirski konaci vrlo ogranicenog kapaciteta, a ucestali boravak mirjana narusava neophodan molitveni mir monaha i ometa ih u njihovim obavezama, oni koji zele da posete manastir Lepavinu najbolje je da slede vec proveren nacin hodocasnika: rezervisite smestaj u hotelu "Kalnik" u Krizevcima (nocenje 20 evra), sedamnaest kilometara udaljenog od manastira (telefon: ++385/48/681-522), hotel vasu rezervaciju faksom salje na konzulat i na osnovu toga dobijate turisticku vizu na tri dana.

 

"Vesti", nedelja, 3. novembra 2002.

 

U FRANKFURTU POCELA PROSLAVA PAROHIJSKE SLAVE

SLAVLJE U OBNOVLJENOM HRAMU

 

· Na slavlju dva velika duhovnika - otac Vasilije iz skita Sv. Spiridon i otac

Gavrilo iz manastira Lepavina · Glavna proslava, zbog radnih obaveza - sutra

 

U crkvi Svetog Luke na Betoven trgu u Frankfurtu u cetvrtak je, jutarnjom sluzbom, pocela proslava parohijske slave.

Dva igumana i dva velika duhovnika, otac Gavrilo, staresina srpskog manastira Lepavina u Hrvatskoj, i otac Vasilije, osnivac Skita sv. Spiridona u obliznjem Gajlnauu, ovde uvek dragi gosti, uz sasluzenje tri parohijska svestenika, odrzali su sluzbu Boziju i secenje slavskog kolaca.

Prisutnim vernicima potom se obratio otac Gavrilo, zadovoljan sto je ovdasnji hram svoju slavu docekao obnovljen i ociscen trudom vrednih monahinja Gornje Brcele u Crnoj Gori, koje su nedavno obavile restauraciju ikonostasa i ikona.

- Radostan sam sto sam, blagoslovom vladike Konstantina, ponovo sa vama i sto smo danasnji

 dan, uz pomoc svetog Luke, prvog ikonopisca, docekali sa obnovljenim ikonostasom i ociscenim ikonama. U ove teske dane i pretece dane za mir u svetu, zelim da vam porucim da mi pravoslavni hriscani ne treba da klonemo duhom, vec ostanemo cvrsti u veri svojoj, da se molimo za mir i spasenje duse svoje - rekao je otac Gavrilo.

Za svestenstvo i nevelik broj prisutnih vernika posluzen je slavski rucak, a u 18 casova odrzana sveta tajna jeleosvestenja i molitva za zdravlje. Glavna proslava slave, kako je to vec obicaj zbog radnih obaveza parohijana, obavice se u nedelju. U 11 sati pocinje sveta liturgija, koju ce uz sasluzenje tri domaca svestenika, drzati otac Gavrilo, zatim sledi slavski rucak. Uvece u 18 casova je zajednicka molitva pred ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske.

Danas u subotu, na Zadusnice, u 9 casova ujutro je liturgija za upokojene, a u 18 casova vecernja.

 "Vesti", subota, 2. novembra 2002.

 

 

CRKVA U FRANKFURTU PROSLAVILA HRAMOVNU SLAVU

TRPEZA LJUBAVI ZA PRAZNIK

 

· Sveti Luka je ove godine docekan u novom ruhu, jer je zahvaljujuci vrednim monahinjama iz crnogorskog manastira Gornji Brceli obnovljen ikonostas, ociscene i pozlacene ikone

 

Danas se u Frankfurtu ocekuje dolazak vece grupe svestenika (njih 16) iz juznog namesnistva Eparhije srednjoevropske, koji ce zajedno sa domacim svestenstvom i ocem Gavrilom u deset sati ujutro odrzati liturgiju Svetog Jakova, brata Gospodnjeg, episkopa i prvog apostola.

U nedelju, u crkvi Svetog Luke na Betoven trgu u Frankfurtu, u prisustvu vernika ove parohije, ali i velikog broja gostiju iz Stutgarta, Karlsruea i drugih mesta, obavljena je glavna slavska ceremonija povodom hramovne slave Svetog Luke.

Posle svete liturgije, koju su sluzili otac Gavrilo, staresina srpskog manastira Lepavina u Hrvatskoj, i dvojica ovdasnjih svestenika, otac Marko i otac Simon, praceni crkvenim horom pod vodjstvom Stojne Babic iz Hanovera, pristupilo se secenju slavskog kolaca.

Kumovi su bile Dunja Petrovic i Sonja Zantiotis, a za sledecu slavu te casti prihvatili su se Predrag i Radmila Sivcevic. Slavski obred je okoncan agapom - trpezom ljubavi, sa koje su se bogatim izborom slanih i slatkih specijaliteta, u cijoj pripremi je ucestvovalo vise parohijana, gosti posluzivali do kasne veceri.

Istoga dana u sest sati popodne, u dupke punoj crkvi, pred cudotvornom ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske, isceljiteljske molitve za zdravlje citao je iguman, otac Gavrilo.

Sveti Luka je ove godine docekan i proslavljen u novom ruhu, a na radost parohijana i svestenika. Zahvaljujuci prilozima vernika i vrednim rukama monahinja iz crnogorskog manastira Gornji Brceli, restauriran je ikonostas, ociscene i pozlacene ikone na njemu i oltaru, a sestra Nektarija iz Himelstira izradila je nove pokrove.

"Vesti", utorak 5. novembar 2002.

 

 

SKUP SVESTENIKA JUZNOG NAMESNISTVA SREDNJOEVROPSKE EPARHIJE

 

SLUZENA NAJSTARIJA HRISCANSKA LITURGIJA

 

· Okupljanje svestenika ovog dela Eparhije obelezeno liturgijom 

Svetog apostola Jakova,

koja je sluzena u hramu Svetog Luke u Frankfurtu uz ucesce ovdasnjih vernika

· Ova liturgija vekovima bila nepoznata u praksi Srpske pravoslavne crkve

 

Najstarijom hriscanskom liturigijom, Svetog apostola Jakova, brata Bozijeg i prvog episkopa jerusalimskog, u utorak je u Frankfurtu, u hramu Svetog Luke na Betoven trgu, obelezen pocetak skupa svestenika Juznog namesnistva Srednjoevropske eparhije.

Sluzili su o. Gavrilo i o. Simon uiz horsku pratnju grupe svestenika.

Ova sveta liturgija redovno se sluzila u Jerusalimu i Palestini, na Sinajskoj Gori i u Juznoj Italiji. U Carigradu povremeno, da bi se postepeno gasilo njeno predanje. Tek u 19. veku ponovo se u Jerusalimu i drugim mestima javlja revnost u njenom sluzenju, dva puta godisnje, na praznik svetog apostola Jakova (23. oktobra) i u nedelju po Rozdestvu Hristovom. Od apostolskih vremena do danas cin ove liturgije se donekle promenio, dodate su neke pesme i vremenom je dobila spoljni izgled vizantijskog tipa - kaze otac Stojan Barjaktarevic.

Ova sveta liturgija je, inace, bila nepoznata u praksi Srpske pravoslavne crkve, sem sto na srpskoslovenskom jeziku postoji jedan rukopisni sluzabnik u manastiru Hilandaru iz 17. veka, po cemu se moze zakljuciti da je ona u to vreme tamo sluzena. Zahvaljujuci prevodu sa grckog Ruske zagranicne crkve 1938. sluzena je ponegde i u Srpskoj crkvi, a u Hilandaru, po ugledu na sve grcke manastire u Svetoj Gori, sa velikom revnoscu i ljubavlju sluzi se u pomenute dane.

"Vesti", cetvrtak 7. novembar 2002.