U Karanovcu, kod Varvarina, srušeno i polomljeno dvanaest nadgrobnih spomenika

Gosti pentokosne crkve skrnavili groblje

Mladići iz omladinskog kampa ukrali srpske trobojke. U selu jedan pravoslavni hram, i dva protestantska

Grupa maloletnika oštetila je i polomila dvanaest spomenika na groblju u selu Karanovac, kod Varvarina. Oko pedesetak učesnika kampa iz Beograda prihvatila je, kao domaćin, seoska pentokosna crkva. Kada su pre dva- tri dana meštani na groblju zatekli izvaljene i oborene spomenike, neke i oštećene sa polomljenim krstovima, požalili su se svom pravoslavnom svešteniku, a onda alarmirali i policiju, pa su četvorica momaka odmah privedena.

- Skrnavljenje je bilo kasno popodne ili noću, jer narod je otkrio ujutru, kada su izašli na groblje. Niko ne pamti da se tako nešto ikad ovde dogodilo. To je, do sada, viđeno samo na srpskim grobljima na Kosovu - žali se i čudi pravoslavni sveštenik Goran Gajić, dok se peške probijamo put groblja, kroz blato koje više podseća na "sajns fikšn" nego na puteve pitomih srpskih sela.

A put? Kome da napravimo put? U Karanovcu je 70 odsto staračko stanovništvo, starci i babe. Svi ćemo mi da izumremo, samo će oni da ostanu. Moja parohija je šest sela, svako na po jednom brdu. Sva ova okolna brda što vidite, to je jedna parohija. Evo, stigli smo! Navodno su izašli da na ovoj visini potraže signal za mobilni telefon. Onda su sve ovo napravili. Pokupili su i barjake trobojke, koji se nose na sahranama, a na groblju stoje do godine. Kažu da su hteli da ih nose na utakmice, kada navijaju. Barjake su odneli u njihovu crkvu, pa su naši išli i uzimali svako svoj. Starije spomenje su polupali, ove novije i jače samo izvalili - priča pop Gajić.

Da momci nisu mnogo šetali naokolo, već lomili prvo na šta su naišli, vidi se na ulazu jer su svi prevrnuti i oštećeni spomenici kod kapije, gde je najviši deo brda na kome je groblje. Karanovac ima oko 120 domaćinstava, a u mnogima je ostala samo po koja zaboravljena baka ili usamljeni deda. Selo ima tri crkve, jednu pravoslavnu i dve pentokosne. Samo šesnaest kuća je protestantske vere, ali su ove porodice uglavnom brojnije i imaju i po sedmoro, osmoro dece. "Crkvu su napravili za godinu dana, a ja napukli zvonik ne mogu da popravim ni za tri. Ali najvažnije je da ne dođe do osvete, da im naši ne vraćaju. I u crkvi sam rekao, na službi, da moramo da gradimo versku toleranciju i da ne sme da bude nereda"- kaže pop Gajić.

Dole u selu, ispred nove tek obojene protestantske crkve, tražimo sveštenika Mihajla Andrejića. I juče i danas obilazi kuće domaćina kojima je naneta šteta. Moli nas da ne slikamo ni njega ni njegovu crkvu.
"Stvarno to osuđujem i izvinjavam se oštećenima. Tako nešto ovde nije zabeleženo, a tu smo preko pedeset godina. Jeste, bio je to omladinski trodnevni skup i zaista su dobra deca. Imali smo osvećenje crkve pre mesec dana. Ja pitam crkveni odbor i oni daju dozvolu. Mi nismo organizatori, samo smo im pružili gostoprimstvo. A ispalo je da su došli i zatvorili nam vrata, da ne kažem za sva vremena. Vidim ja oni puše. Pitam vođu, a on kaže i Isus je primao grešnike. Posle čujem i da su loši đaci. A raspitivao sam se po selu, i u Krčinu, u kafani. Svi kažu da su dobri i da nema problema. Posle kada sam čuo ovu vest kao da mi je neko zabio nož u leđa." - priča sveštenik crkve božije (kako zahteva da ga predstavimo) Mihajlo Andrejić.

Priznali su odmah i milicija ih odvela. Da se razumemo, oni nisu članovi naše crkve. Pozvao sam i njihove roditelje da se dogovore i nadoknade štetu ovim ljudima: za razbijene spomenike da se stave novi. Roditelji dolaze u petak, kako saznajemo i oni su se izvinjavali: "Uvreda je tako velika da tu izvinjenju nema mesta"- kaže sveštenik Andrejić. Zahvaljuje se i pravoslavnom svešteniku koji je pozvao ljude na mir i toleranciju. "Rekao sam: udrite me, gazite me, nisam kriv..."

Utom stiže i Dobrosav Arsić. Na groblju je šest spomenika njegovih predaka oboreno ili oštećeno: "Od štete vajde nema, ne možemo neku pizmu da činimo. To su njegovi gosti učinili, pa je red da se stvar nadoknadi i da ne budemo u svađi." Meštani opet, planiraju da krenu u opštinu Varvarin i traže da se groblja odvoje. Niko, međutim, ne može da objasni, ko je bio organizator kampa. Kako smo čuli nezvanično, radi se o "izvesnoj omladinskoj organizaciji iz Beograda"

N. E. S.

  Glas javnosti, 9. januar 2003. godine